Пратиоци

недеља, 13. април 2008.

I want my MTV








MTV (Music television) je američka kablovska televizija sa sedištem u Njujorku. Kada je 1. avgusta 1981. počela sa emitovanjem, bilo je planirano da isključivo pusta muzičke spotove. Danas MTV, pored ograničenog broja odabranih muzičkih spotova, u svom programu promoviše pop kulturu, emisije za mlade i rijaliti program namenjen adolescentima i mlađoj populaciji.
MTV je iz korena promenio muzičku industriju. Njegovi slogani, kao što je „I want my MTV“ (Želim svoj MTV) postali su poznati širokoj javnosti


Kako je sve počelo...


Pre MTV-ja, pokušavalo se sa lansiranjem muzičkih emisija na drugim kanalima, međutim svi ti programi su bili kratkog veka
U 12:01, 1. avgusta 1981. MTV je počeo sa emitovanjem rečima: „Dame i gospodo, rock and roll“. Nakon ovih reči, pušten je montirani snimak sletanja Apola 11 na Mesec, praćen originalnom muzikom. Producenti su se odlučili za ovaj snimak, povezujući na taj način osnivanje MTV-ja sa najvažnijim trenutkom u istoriji televizije.
Sasvim prikladno, prvi muzički spot prikazan na MTV-ju bio je „Video Killed the Radio Star“. Povremeno bi ekran bio pocrneo, kad bi zaposleni na MTV-ju menjao kasete u video rekorderu.
Kako se MTV obraćao mladim generacijama, njegovi voditelji bili su mladići i devojke koji bi najavljivali program i spotove. Stvorena je kovanica VJ (video jockey) po uzoru na DJ.
Spotovi prikazivani na početku bili su uglavnom snimci sa koncerata. Kako je popularnost ove televizije rasla, tako su producentske kuće uvidele potencijal ovog mediuma kao sredstva za postizanje publiciteta i popularnosti. Počeli su sa pravljenjem spotova za prikazivanje na televiziji.Neki uspešni režiseri su započeli svoje karijere upravo režirajući spotove.
Mnogi novi bendovi I izvođači postali su popularni upravo zahvaljujući MTV-ju: The Plice, Eurythmics, Duran Duran, Prince, Bon Jovi .
Madona je svoju slavu doživela upravo zahvaljujući MTV-ju. Ona je postala jedan od najuspešnijih izvođača u istoriji MTV-ja, I do danas uz pomoć ove televizije ona promoviše svoju muziku.



Programska šema – menjanje kroz godine


Godine 1985. Viacom je kupio kompaniju u čijem se vlasništvu nalazio MTV. Televiziji je promenjeno ime u MTV Networks, a sama programska šema, ranije zasnovana na puštanju muzičkih spotova, sve više je sadržala konvencionalne emisije, ponekad čak i namenjene za druge TV kanale.
Već 1986. uvedena je emisija „120 Minutes“ u kojoj su prikazivani manje poznati spotovi alternativne muzike, a koja će trajati narednih 17 godina. U kasnim noćnim satima 1987. počela je da se prikazuje emisija „Headbangers Ball“ koja je pored spotova ovog pravca izveštavala i o novostima u svetu metal muzike. MTV 1988. uvodi emisiju Yo! MTV Raps koja se bavi hip-hop i rep muzikom. Pred kraj osamdesetih uvode se MTV News, Club MTV i emisija koja je podrazumevala akustične performanse MTV Unplugged. Početkom devedesetih debituje sada već legendarni rijaliti šou The Real World.
Sledeći nove trendove i okrećući se sve više mladima kako na polju muzike tako i kulture, MTV počinje sa prikazivanjem crtanih filmova. U početku su oni preuzimani od BBC-ja, ili srodne televizije Nickelodeon, ali se počinje i sa produkcijom originalnih crtaća koji obrađuju teme zanimljive i starijima. Najzapaženiji su svakako „Beavis and Butthead“, „Æon Flux“, „Grimmy“, „Celebrity Deathmatch“ i „Daria“.
Već sredinom devedesetih, program MTV-ja se sastojao većinom od ne muzičkih emisija. Sve glasnije bivaju kritike a račun ove televizije zbog napuštanja primarnih, muzičkih programa. Reakcija je usledila u obliku puštanja u etar četiri muzičke emisije: „MTV Live“, „Total Request“, „Say What?“ i „12 Angry Viewers“. Već 1998. izvršeno je stapanje dve emisije „MTV Live“ i „Total Request“ u „Total Request Live“ ili „TRL“, koja će postati jedna od najpopularnijih emisija na ovoj televiziji. U 1999. pravi se zaokret i ka komičnim šou emisijama zasnovanim na neslanim šalama kao što su „Jackass“ i „Punk'd“. Uvedena je i sapunca za tinejdžere – „Undressed“.










Aktivizam


Kako se MTV obraća mladima, od početka je promovisao socijalni, politički I ekološki aktivizam.
Početkom devedesetih, tačnije 1992. MTV pokreće pro-demokratsku kampanju pod nazivom „Choose or Loose“ (biraj ili gubiš) sa ciljem da se 20 miliona ljudi registruje za glasanje. „Fight For Your Rights“ (Bori se za svoja prava) je ime kampanje koja je vođena devedesetih I pošetkom dvehiljadite, kako bi skrenula pažnju javnosti na probleme kriminala, droge I nasilja u Americi.
Redovni program je dobrovoljno prekinut na 24 časa 6. aprila 2001. kao deo godišnje kampanje protiv zločina mržnje. Te noći prikazan je TV film „Anatomija zločina mržnje“ (Anatomy of a Hate Crime), zasnovan na istinitoj priči iz 1998. kada je ubijen dvadesetjednogodišnji student homoseksualac. Nakon filma I rasprave o njemu, na tamnom ekranu prikazana su imena žrtava zločina mržnje.
Takođe je 2004. godine, u vreme kampanje za izbor predsednika SAD emitovana emisija u kojoj su mladi mogli da postavljaju pitanja senatoru Džonu Keriju. MTV je sarađivao I sa P.Diddy-jem u kampanji „Glasaj ili umri“ („Vote or Die“) kako bi podstakli mlade ljude da glasaju.
Jedna od novijih kampanja, pod nazivom „Think MTV“, se odnosi na trenutna politička pitanja u Americi kao što su istopolni brakovi, izbori I rat u drugim državama.
„Oslobodi se zavisnosti“ („Break The Addiction”) je deo kampanje Think MTV i skreće pažnju gledaocima da iznađu alternativu I manje koriste fosilna goriva, te štede električnu energiju.





Sa dodele MTV VMA 2002.





Iako se javio tek pri kraju dvadesetog veka, MTV je ostavio dubok trag u njemu. Često kritikovan zbog banalizovanja muzike i njenog svođenja na čisto vizuelan, lako svarljiv, te komercijalan doživljaj, svojim delanjem razbio je mnoge tabue i pomerio granice. Uz njega su odrastale generacije, a koncept muzičke televizije postao je široko prihvaćen.